Kako njegovati Vitis vinifera
Zalijevanje
Vitis vinifera, europska vinova loza, najbolje uspijeva kad je tlo prozračno i umjereno vlažno, a ne stalno mokro. Kao biljka iz sredozemne klime podnosi kratka sušna razdoblja bolje nego prekomjernu vlagu. Zalijevajte temeljito, dok voda ne počne istjecati iz drenažnih rupa, pa pričekajte da se gornji dio supstrata osuši. U posudi je važna dobra drenaža, a u vrtu duboko zalijevanje jednom tjedno tijekom sušnih ljeta potiče dublji korijen.
Treba li je danas zaliti?
Gurnite prst do dubine od 3 do 4 cm u supstrat. Ako je suho, vrijeme je za zalijevanje. Ako je još vlažno, pričekajte. Možete i podići saksiju: lagana saksija znači da je supstrat suh, a teška da je još vlažan.
Mladim lozama u posudi zalijevajte češće, ali uvijek nakon što se gornji sloj osuši. Zimi, dok loza miruje, smanjite zalijevanje na minimum kako korijen ne bi istrunuo.
Prekomjerno zalijevanje
Vinova loza ima duboki korijen koji ne podnosi stajanje vode u tlu. Kad je supstrat stalno mokar, korijen nema kisik i počinje trunuti, a to je najčešći razlog propadanja loze u posudi.
Simptomi: Žuto lišće koje opada, mekan ili taman trup pri dnu, neugodan miris supstrata i usporen rast. Mogu se pojaviti i plijesan na površini tla.
Rješenja: Prestanite zalijevati dok se supstrat ne osuši. Ako je korijen mekan, izvadite biljku, odrežite trule dijelove i presadite u svježi, dobro drenirani supstrat u posudu s rupama za odvod vode.
Premalo vode
Loza je prilagođena sušnim razdobljima, ali u posudi se supstrat brzo isušuje, a dugotrajna suša zaustavlja rast i oslabljuje lozu.
Simptomi: Lišće vene, postaje mlohavo i smeđih rubova, mladi izbojci se savijaju, a supstrat se odvaja od stijenki posude.
Rješenja: Temeljito zalijte dok voda ne prođe kroz supstrat. Ako se supstrat odvojio od posude, potopite je u vodu na 30 minuta. Zatim pojačajte zalijevanje u vrućim mjesecima.
Svjetlo
Vinova loza od sunca dobiva energiju za zrenje drva i grožđa. Bez dovoljno svjetla izbojci su dugi i tanki, lišće blijedo, a rod slab ili nikakav. Najbolje raste na južnoj ili jugozapadnoj strani, a na suncu može podnijeti i vrućinu do oko 35 °C ako ima dovoljno vode.
- Idealno: Puno sunce · 6 do 8 sati izravnog sunca dnevno
- Podnosi: Puno sunce, Polusjena
- Najbolje mjesto u prostoriji: Na prozoru
- Umjetno svjetlo: Ako loza raste u kući, koristite jaku biljnu LED rasvjetu 12 do 14 sati dnevno na udaljenosti od 30 do 45 cm. Zimi je to često jedini način da zadržite zdrav rast.
Premalo svjetla
Vinova loza treba puno sunca da bi razvila čvrsto drvo i rodila. Kad je u hladu ili slabom svjetlu, sve joj je rast usporen jer fotosinteza ne može podmiriti njezine potrebe.
Simptomi: Dugi, tanki i slabi izbojci s velikim razmacima između listova, blijedo lišće i izostanak cvatnje ili grožđa.
Rješenja: Premjestite lozu na najsunčanije mjesto, najbolje na južni prozor ili otvoreno dvorište. Ako to nije moguće, dodajte biljnu LED rasvjetu i postupno navikavajte lozu na jače svjetlo kako ne bi dobila opekline.
Previše sunca
Iako voli sunce, mlada loza koja naglo dobije izravno podnevno sunce ili je u vrlo vrućem, suhom mjestu može oštetiti lišće i izbojke.
Simptomi: Smeđe ili bijele suhe mrlje na lišću, posvijetljeni listovi, uvijanje listova i pregrijani mladi izbojci.
Rješenja: Postupno privikavajte lozu na sunce tijekom dva do tri tjedna. Tijekom najvećih vrućina zasjenite lozu prozračnom tkaninom i pazite da je dobro zalivena.
Temperatura
Vitis vinifera, europska vinova loza, voli duga, topla i sunčana ljeta te hladne zime s razdobljem mirovanja. Dormantna loza podnosi kratkotrajne mraze do otprilike -15 °C, dok mladi izdanci i cvat stradaju već pri temperaturama blizu 0 °C. Najbolje uspijeva u mjestima s prosječnom temperaturom vegetacije od oko 15 do 25 °C.
- Idealno: 15–30 °C
- Podnosi: -15–40 °C
- Zone otpornosti: 6-9
Prihrana
Vinova loza za plodove, europska vinova loza, traži umjeren dušik, jer višak potiče bujan rast lišća na račun grožđa. Gnojite tijekom vegetacije, a u jesen prestanite s dušikom kako bi izdanci dobro odrvenjeli prije zime.
- Gnojivo s produljenim djelovanjem: Jednom godišnje u rano proljeće, prije kretanja vegetacije, primijenite sporootpusno gnojivo oko baze loze. Na plodnom tlu može biti dovoljno jednom u dvije godine.
- Kompost ili dobro zreo stajski gnoj, Gnojivo s višim udjelom kalija i fosfora za bolje dozrijevanje grožđa, npr. NPK 5-10-20, Gnojivo bogato kalcijem i magnezijem za zdravo lišće i sadržaj šećera, Gnojivo za rajčice ili vinovu lozu s umjerenim dušikom
Supstrat
Vinova loza dobro raste u dubokom, dobro drenirajućem tlu koje ne zadržava vodu. Tlo treba biti prozračno, jer korijenje traži kisik, a zbijena glina može uzrokovati truljenje korijena. Optimalan pH je između 6,0 i 7,5, a loza podnosi i blago alkalna tla.
- Propusna vrtna zemlja s kompostom: Dvije trećine vrtne zemlje ili kvalitetnog supstrata za povrće, jedna trećina zrelog komposta i oko 10 % krupnog pijeska ili perlita.
- Mješavina za lozu u posudi: Komercijalni supstrat za povrće ili mediteranske biljke pomiješan s perlitom ili pliticom (oko 20-30 %) i malo komposta za hranjive tvari.
- Šljunkovito-pjeskovita mješavina za mediteranske uvjete: Oko 40 % krupnog pijeska ili drobljenog šljunka, 30 % vrtne zemlje i 30 % komposta ili humusa; pogodna za tlo s teškom glinom koje treba poboljšati.
- pH 6–7.5
Presađivanje
Vinova loza (Vitis vinifera) ima snažan i duboko razgranat korijenski sustav koji treba prostora i zraka. Posuda mora imati velike drenažne otvore jer korijenje ne podnosi zadržavanje vode. Presađujte u rano proljeće prije pucanja pupova ili u kasnu jesen nakon opadanja lišća.
- Koliko često: svake 2-3 godine za mlade biljke u posudi; odrasle čokote u posudi presađujte svakih 3-4 godine
- Nova posuda: Za mladu lozu koristite posudu promjera 25-30 cm s dobrim drenažnim otvorima. Svakim presađivanjem povećajte posudu za 5-8 cm u promjeru, dok ne dosegnete 50-60 cm za odrasli čokot u posudi.
- Kada presađivati: Proljeće, Jesen
Kako presaditi
- Pažljivo izvadite čokot iz stare posude, držeći ga za deblo blizu tla. Ako je zemlja čvrsto zbijena, lagano kucnite po rubovima posude.
- Nježno rahlite korijenje rukama i odstranite stari, zbijeni supstrat s vanjskih dijelova bala.
- Uklonite oštećene, osušene ili crne korijenove dijelove, a zdrave, bijele i žilave korijene ostavite netaknute.
- Postavite čokot u novu posudu tako da vrat korijena bude 2-3 cm ispod ruba posude.
- Popunjavajte prostor svježim supstratom i lagano pritišćite rukama kako biste uklonili veće zračne džepove.
- Obilno zalijte dok voda ne počne izlaziti kroz drenažne otvore.
- Postavite čokot na zaštićeno mjesto s punim suncem nekoliko dana, a zatim ga vratite na uobičajeno stanište.
Orezivanje
Vinova loza rađa na rodnom drvu, to jest na jednogodišnjim izdancima koji su izrasli prošle godine iz pupova na starijem drvu. Zato se rezidba obavlja u zimskom mirovanju, dok je loza bez lišća, i mora sačuvati dovoljan broj pupova. Ostavite obično 6 do 12 pupova po trsu, ovisno o snazi loze i sorti, i uvijek rezite iznad pupoljka.
Kada orezivati: Zima, Proljeće
Kako orezivati
- Uklonite sve suhe, slomljene i bolesne grane te sve izdanke koji rastu prema unutrašnjosti trsa ili se međusobno križaju.
- Odaberite jedan ili dva jaka, zdrava i ravna stabla kao osnovu trsa i uklonite ostale vodopije koje rastu iz debla ili stare drva.
- Na preostalim rodnim izdancima, koji su jednogodišnji i debljine olovke, ostavite 2 do 3 pupa po izdanku. Na rez napravite 1 do 2 cm iznad pupa, a rez neka bude blago nagnut od pupa.
- Izaberite odgovarajući broj rodnih izdanaka tako da ukupno ostane 6 do 12 pupova po trsu, a zatim obrežite višak.
- Uklonite suhe ili nezdrave dijelove te počistite otpalo lišće i ostatke ispod trsa kako biste smanjili izvore bolesti.
- Nakon rezidbe provjerite raspored preostalih izdanaka i po potrebi ih vežite na žicu ili oslonac, tako da grozdovi budu dobro osvijetljeni.
Razmnožavanje
Hardwood cuttings (zreznice drvenastih reznica) · Zima
- Tijekom zime, od zdravog, jednogodišnjeg izdanka loze Vitis vinifera odrežite reznicu dugu 20 do 30 cm s 3 do 4 pupoljka.
- Donji rez napravite tik ispod pupoljka, a gornji 2 cm iznad najgornjeg pupoljka.
- Svežanj reznica povežite po vrsti i čuvajte ih u vlažnom pijesku ili vlažnoj vrećici u hladnjaku na 2 do 5 °C dok ne dođe proljeće.
- U ožujku ili travnju zasadite reznice u rahlo tlo ili saksiju tako da je najmanje dva pupoljka ispod površine, a jedan iznad.
- Držite tlo vlažnim, ali ne mokrim, i postavite reznice na toplo, sunčano mjesto.
Zeljaste reznice (zelene reznice) · Ljeto
- Početkom ljeta, kada su mladi izdanci malo odrveneli pri dnu, odrežite vrh izdanka dug 10 do 15 cm s 2 do 3 lista.
- Uklonite donje listove i ostavite jedan ili dva lista na vrhu, a reznicu odrežite tik ispod čvora.
- Umočite donji kraj u hormon za ukorjenjivanje, zatim je zasadite u mješavinu treseta i perlita.
- Pokrijte saksiju prozirnom vrećicom ili staklenom posudom da se zadrži vlaga, ali je povremeno prozračite.
- Ukorjenjivanje obično traje 3 do 6 tjedana na temperaturi od 20 do 25 °C u svijetlom, zaštićenom mjestu.
Slojevanje (nadrastanje savijanjem) · Proljeće, Ljeto
- U proljeće odaberite donji, fleksibilni izdanak matične loze koji raste blizu tla.
- Na mjestu gdje želite korijen, na dnu izdanka napravite plitki rez ili ogrebite koru duljine oko 2 cm, bez odvajanja izdanka.
- Savijte izdanak prema tlu i učvrstite ga kukom ili kamenom, tako da vrh ostane uspravan i vidljiv.
- Zakopajte ogrebani dio u rahlo tlo i držite ga stalno vlažnim tijekom ljeta.
- Tijekom jeseni ili sljedećeg proljeća, kada se pojave žilice, odrežite novu biljku od matice i presadite je.
Vinova loza se najlakše razmnožava reznicama drvenastih izdanaka, koje su uspješne u velikoj većini slučajeva. Pazite da reznice uvijek budu orijentirane ispravno: gornji rez je ravan, a donji kos, kako biste lako znali koji je kraj vrh.
O biljci Vitis vinifera
Poznata i kao: europska loza, pravi vinograd, vinova loza, vinova loza kultivirana
- Vrsta biljke: penjačica, liana, voćka
- Životni vijek: perennial
- Rasprostranjenost: Prirodno raste u jugozapadnoj i srednjoj Aziji, od Kavkaza do Irana, te u južnoj Europi i sjevernoj Africi.
- Visina odrasle biljke: 5-30 m u divljini, u kulturi se orezuje na 2-4 m
- Vrijeme cvjetanja: svibanj do lipanj
Ljubimci · Ljudi
Ljubimci: Sigurna · Ljudi: Sigurna. Zelene dijelove i nezrele bobice treba izbjegavati jer sadrže oksalate; zrele grožđe je jestivo, ali veće količine mogu izazvati probavne tegobe. ASPCA ne navodi Vitis vinifera kao otrovnu za pse i mačke, no za pse je poznato da su grožđe i suhe grožđice opasni i mogu uzrokovati bubrežno zatajenje, pa ih treba držati dalje od njih.
Česti problemi
- Plamenjača (Plasmopara viticola): Gljivična bolest koja uzrokuje žute mrlje na listovima i bijelu prevlaku s donje strane, osobito u vlažnom vremenu.
- Pepelnica (Erysiphe necator): Bijela pepeljasta prevlaka na listovima i bobicama koja može uzrokovati pucanje bobica.
- Siva plijesan (Botrytis cinerea): Trule grozdove u vlažnim uvjetima, osobito kad su bobice guste.
- Filoksera (Daktulosphaira vitifoliae): Sitni sisač korijena koji oštećuje korijenje i može uništiti lozu, pa se često cijepi na otporne podloge.
- Nedostatak kalija i magnezija: Žućenje rubova listova i slab rod kad tlo nema dovoljno hranjiva.
Upotreba
Najvažnija je biljka za proizvodnju vina, a koristi se i za stolno grožđe, sušenje u grožđice te sok. Lišće se u nekim kuhinjama koristi za sarmu i dolmu, a list i sok imaju i tradicionalnu upotrebu u narodnoj medicini.
Je li jestiva?
Bobice (grožđe) i mladi listovi su jestivi; sjemenke, koža i peteljke se obično ne jedu sirove u većim količinama.
Povijest i legende
Grčki i rimski pisci slavili su vino kao dar boga Dioniza odnosno Bakha, a loza je u antičkoj simbolici bila povezana s obiljem i gostoprimstvom. U srednjovjekovnoj Europi samostani su sačuvali i širili kultivare, što je oblikovalo današnje vinogorje.
Zanimljivost
Arheološki nalazi iz Gruzije pokazuju proizvodnju vina staru oko 8000 godina, što ovu lozu čini jednom od najstarijih kultiviranih biljaka.
Česta pitanja
Koliko često zalijevati Vitis vinifera?
jednom u 10 dana. Vitis vinifera, europska vinova loza, najbolje uspijeva kad je tlo prozračno i umjereno vlažno, a ne stalno mokro. Kao biljka iz sredozemne klime podnosi kratka sušna razdoblja bolje nego prekomjernu vlagu. Zalijevajte temeljito, dok voda ne počne istjecati iz drenažnih rupa, pa pričekajte da se gornji dio supstrata osuši. U posudi je važna dobra drenaža, a u vrtu duboko zalijevanje jednom tjedno tijekom sušnih ljeta potiče dublji korijen. Gurnite prst do dubine od 3 do 4 cm u supstrat. Ako je suho, vrijeme je za zalijevanje. Ako je još vlažno, pričekajte. Možete i podići saksiju: lagana saksija znači da je supstrat suh, a teška da je još vlažan.
Koliko svjetla treba Vitis vinifera?
Puno sunce (6 do 8 sati izravnog sunca dnevno). Vinova loza od sunca dobiva energiju za zrenje drva i grožđa. Bez dovoljno svjetla izbojci su dugi i tanki, lišće blijedo, a rod slab ili nikakav. Najbolje raste na južnoj ili jugozapadnoj strani, a na suncu može podnijeti i vrućinu do oko 35 °C ako ima dovoljno vode.
Koju temperaturu voli Vitis vinifera?
15–30 °C. Vitis vinifera, europska vinova loza, voli duga, topla i sunčana ljeta te hladne zime s razdobljem mirovanja. Dormantna loza podnosi kratkotrajne mraze do otprilike -15 °C, dok mladi izdanci i cvat stradaju već pri temperaturama blizu 0 °C. Najbolje uspijeva u mjestima s prosječnom temperaturom vegetacije od oko 15 do 25 °C.
Je li Vitis vinifera otrovna za mačke i pse?
Sigurna je za mačke i pse. Zelene dijelove i nezrele bobice treba izbjegavati jer sadrže oksalate; zrele grožđe je jestivo, ali veće količine mogu izazvati probavne tegobe. ASPCA ne navodi Vitis vinifera kao otrovnu za pse i mačke, no za pse je poznato da su grožđe i suhe grožđice opasni i mogu uzrokovati bubrežno zatajenje, pa ih treba držati dalje od njih.
Koji su najčešći problemi s Vitis vinifera?
Plamenjača (Plasmopara viticola): Gljivična bolest koja uzrokuje žute mrlje na listovima i bijelu prevlaku s donje strane, osobito u vlažnom vremenu. Pepelnica (Erysiphe necator): Bijela pepeljasta prevlaka na listovima i bobicama koja može uzrokovati pucanje bobica. Siva plijesan (Botrytis cinerea): Trule grozdove u vlažnim uvjetima, osobito kad su bobice guste. Filoksera (Daktulosphaira vitifoliae): Sitni sisač korijena koji oštećuje korijenje i može uništiti lozu, pa se često cijepi na otporne podloge. Nedostatak kalija i magnezija: Žućenje rubova listova i slab rod kad tlo nema dovoljno hranjiva.
Kada presaditi Vitis vinifera?
svake 2-3 godine za mlade biljke u posudi; odrasle čokote u posudi presađujte svakih 3-4 godine. Vinova loza (Vitis vinifera) ima snažan i duboko razgranat korijenski sustav koji treba prostora i zraka. Posuda mora imati velike drenažne otvore jer korijenje ne podnosi zadržavanje vode. Presađujte u rano proljeće prije pucanja pupova ili u kasnu jesen nakon opadanja lišća.
Kako razmnožiti Vitis vinifera?
Hardwood cuttings (zreznice drvenastih reznica), Zeljaste reznice (zelene reznice), Slojevanje (nadrastanje savijanjem). Tijekom zime, od zdravog, jednogodišnjeg izdanka loze Vitis vinifera odrežite reznicu dugu 20 do 30 cm s 3 do 4 pupoljka. Donji rez napravite tik ispod pupoljka, a gornji 2 cm iznad najgornjeg pupoljka. Svežanj reznica povežite po vrsti i čuvajte ih u vlažnom pijesku ili vlažnoj vrećici u hladnjaku na 2 do 5 °C dok ne dođe proljeće. U ožujku ili travnju zasadite reznice u rahlo tlo ili saksiju tako da je najmanje dva pupoljka ispod površine, a jedan iznad. Držite tlo vlažnim, ali ne mokrim, i postavite reznice na toplo, sunčano mjesto.
Kako je napisan ovaj vodič
Verdiss piše svaki vodič uz pomoć umjetne inteligencije na temelju botaničkih izvora i provjerava vrstu na iNaturalistu i Plants of the World Online (Kew). Čitatelji mogu ocijeniti svaki vodič u aplikaciji.
Izvori
Informacije u Verdissu služe kao opće smjernice. Nikad ne jedi biljku i ne koristi je kao lijek samo na temelju aplikacije: posavjetuj se sa stručnjakom.