Kako njegovati Vrtni grašak
Zalijevanje
Grašak (Pisum sativum) voli stalno, ali umjereno vlažnu zemlju, osobito dok cvjeta i tvori mahune. Ne smije biti natopljen, jer korijen brzo trune, ali ne smije ni potpuno presušiti. Najkritičnije razdoblje je klijanje i cvatnja. Tijekom kišnih tjedana obično nije potrebno dodatno zalijevati.
Treba li je danas zaliti?
Gurnite prst oko 3 cm u zemlju uz korijen. Ako je suh, vrijeme je za zalijevanje; ako je vlažan i ljepljiv, pričekajte. Kod saksijskog graška možete i podignuti saksiju: lagana saksija znači da treba vode.
Zalijevajte rano ujutro, izravno na zemlju uz korijen, a ne po lišću. Mokro lišće uz vruće dane potiče pepelnicu, čestu bolest graška.
Prekomjerno zalijevanje
Grašak je biljka umjerenih klima, a korijen mu je osjetljiv na stalno zasićeno tlo. Teško tlo i višak vode lako uzrokuju truljenje korijena i zastoj rasta, osobito kod klijanja i mladih biljaka.
Simptomi: Žuto lišće koje počinje od donjih listova, mekan i taman korijen, neugodan miris zemlje te usporen rast ili nestanak novih izdanaka.
Rješenja: Smanjite zalijevanje i pričekajte da se gornji sloj zemlje osuši. Osigurajte drenažu rupama na dnu saksije ili poboljšajte tlo dodavanjem pijeska i komposta. Uklonite trulo korijenje i prerano oštećene biljke.
Premalo vode
Grašak ima relativno plitak korijen i brzo osjeti nedostatak vode, osobito za vrijeme cvatnje i punjenja mahuna. Suša u tom razdoblju dovodi do opadanja cvjetova i slabih, sitnih mahuna.
Simptomi: Lišće postaje mlohavo i sivo-zeleno, rubovi listova se suše, cvjetovi opadaju prije otvaranja, a mahune ostaju sitne i žilave.
Rješenja: Zalijevajte duboko i ravnomjerno, najbolje jutrom. Dodajte sloj malča oko biljaka kako bi zemlja duže zadržala vlagu. Ako je biljka već jako uvenula, zalijevajte postupno kako ne bi došlo do naglog šoka.
Svjetlo
Grašak voli sunce i u njemu brže raste, rano cvjeta i daje obilniji urod. Na jakom hladu biljka izdužuje stabljike, slabo cvjeta i stvara malo mahuna. Za hladnijih dana i u proljeću sunce je posebno važno jer grašak dobro podnosi niske temperature.
- Idealno: Puno sunce · 6-8 sati izravnog sunca dnevno
- Podnosi: Puno sunce, Polusjena
- Najbolje mjesto u prostoriji: Na prozoru
- Umjetno svjetlo: Za uzgoj graška u zatvorenom potrebna je jaka LED ili fluorescentna svjetlost od najmanje 12 do 14 sati dnevno, postavljena nekoliko centimetara iznad biljke. Biljke se obično najbolje razvijaju uz južni prozor ili na terasi.
Premalo svjetla
Grašak je biljka dugog dana koja treba mnogo svjetla za normalan razvoj cvjetova i mahuna. Premalo svjetla izravno usporava fotosintezu, pa biljka troši zalihe i slabi.
Simptomi: Stabljike su duge, tanke i savijaju se prema svjetlu, lišće je blijedo, cvatnja je slaba ili izostaje, a mahune se slabo razvijaju.
Rješenja: Premjestite biljku na južnu ili zapadnu stranu, najbliže prozoru koji dobiva najviše sunca. Dopunite svjetlo LED lampom. Na vanjskom mjestu odaberite položaj bez sjene drveća ili zgrada.
Previše sunca
Iako grašak voli sunce, u vrlo vrućim i sušnim uvjetima izložen izravnom podnevnom suncu može patiti. Pregrijavanje i gubitak vlage tada smanjuju cvatnju i kvalitetu uroda.
Simptomi: Lišće gubi sjaj i postaje svijetlo ili pjegavo, rubovi listova žute ili suše, cvjetovi otpadaju pri vrućini, a biljka brzo gubi vodu.
Rješenja: Za vrlo vrućih ljetnih dana zasjenite biljku lagano prozračnom mrežom od oko 30 posto. Zalijevajte češće, ali bez kvašenja lišća. Kod saksijskog graška premjestite posudu na mjesto s jutarnjim suncem i popodnevnom sjenom.
Temperatura
Grašak (Pisum sativum) voli hladno i vlažno vrijeme. Najbolje klija i raste između 10 i 20 °C, a sjetva u rano proljeće ili kasnu jesen daje najbolje rezultate. Kad temperatura pređe oko 25 °C, biljka slabije cvjeta i mahune se ne zametnu dobro.
- Idealno: 10–20 °C
- Podnosi: -5–30 °C
- Zone otpornosti: nije trajnica; uzgaja se jednogodišnje
Prihrana
Grašak je mahunarka i sam veže dušik iz zraka pomoću kvržičnih bakterija u korijenu, pa mu višak dušika štetí. Gnojite umjereno i pazite da tlo bude bogato fosforom i kalijem, a ne dušikom.
- Gnojivo s produljenim djelovanjem: Nije potrebno redovito. Jednom godišnje, prije sjetve, unesite zreli kompost, a ako je tlo siromašno, dodajte gnojivo s niskim udjelom dušika u proljeće.
- Zreli kompost, Dobro uležan stajnjak, Gnojivo s niskim udjelom dušika i višim udjelom fosfora i kalija, Kvržični bakterijski inokulant Rhizobium leguminosarum (za sjeme graška)
Supstrat
Vrtni grašak voli rahlu, dobro dreniranu zemlju bogatu humusom. Ne podnosi zbijenu ili stalno mokru zemlju, jer korijen lako trune. PH između 6,0 i 7,5 omogućuje mu dobru apsorpciju hranjiva.
- Vrtna zemlja za povrće: Mješavina kvalitetne vrtne zemlje, zrelog komposta i malo pijeska za bolju drenažu.
- Kompost bogat humusom: Zreli kompost ili stajnjak u omjeru oko 1 dio na 3 dijela vrtne zemlje.
- Univerzalna zemlja za posude: Komercijalna zemlja za povrće u vrećici, dopunjena s 10 do 20 posto perlita ili pijeska.
- pH 6–7.5
Presađivanje
Vrtni grašak (Pisum sativum) je jednogodišnja biljka koja ne podnosi presađivanje korijena nakon klijanja. Zato se sjeme sije izravno na konačno mjesto, a ne prerasađuje iz rasadnika. Ključno je ne oštetiti korijen i ne ostavljati biljku da se ukorijeni u premalu posudu.
- Koliko često: Vrtni grašak se ne presađuje kao trajnica. Za uzgoj u posudi sije se svake sezone u svježu zemlju, obično jednom u proljeće.
- Nova posuda: Za jednu biljku ili manju grupu sjemenki u posudi dubine najmanje 30 cm i promjera 30 do 40 cm, s drenažnim otvorom na dnu. Za penjanje je potrebna i potporna mreža ili štap visine oko 1 m.
- Kada presađivati: Proljeće
Kako presaditi
- Sjeme (2 do 3 cm dubine) posijte u svježu zemlju na razmaku od oko 5 cm, u posudu s već postavljenom potporom.
- Ako presađujete mladu biljku, pažljivo je izvadite zajedno sa zemljom i stavite u novu posudu na istu dubinu.
- Oko korijena lagano pritisnite zemlju, a zatim zalijte umjereno da se zemlja slegne.
- Ne stavljajte gnojiva s visokim udjelom dušika odmah nakon sadnje.
Orezivanje
Vrtni grašak se ne orezuje kao drvenasta biljka, nego se uglavnom prišipljuje i uklanja se oštećeno ili bolesno lišće. Rezanje držite jednostavnim i ne uklanjajte više od trećine lisne mase odjednom.
Kada orezivati: Proljeće, Ljeto
Kako orezivati
- Kada biljke dosegnu visinu od oko 15 cm, prikliještite vrh stabljike između palca i kažiprsta ili ga odrežite čistim makazama kako biste potaknuli bočne grane.
- Uklonite žute ili oštećene listove pri dnu biljke da se poboljša prozračnost.
- Redovito berite mahune dok su još mlade i nježne, jer se time potiče daljnje cvjetanje.
- Kada biljka počne sušiti, uklonite odumrle dijelove i bočne grane koje su se razvile prema tlu.
- Na kraju sezone odrežite stabljike pri tlu, a korijenje ostavite u zemlji da se razgradi i obogati tlo dušikom.
Razmnožavanje
Sjetva sjemenom · Proljeće, Jesen
- Nabavite certificirano sjeme vrtnog graška (Pisum sativum) iz pouzdanog izvora kako biste dobili klijave, zdrave sjemenke.
- Pripremite gredicu na sunčanom mjestu, s rahlim i dobro drenirajućim tlom bogatim organskom tvari.
- Sijte sjeme u brazde duboke oko 3 do 5 cm, na razmaku od 5 do 8 cm između zrna.
- Razmak između redova neka bude oko 45 cm kako bi biljke imale dovoljno prostora za penjanje.
- Zalijte tlo umjereno i održavajte ga vlažnim dok klice ne izniknu, obično nakon 7 do 14 dana pri temperaturi od 10 do 18 °C.
- Odmah postavite potporu, poput mreže ili letvi, jer vrtni grašak ima vitice kojima se hvata za oslonac.
Predklijavanje sjemena · Proljeće
- Namočite sjemenke vrtnog graška u mlakoj vodi na 8 do 12 sati prije sjetve kako bi brže upile vlagu.
- Odbacite sjemenke koje su nabubrele nepravilno ili su počele plutati, jer često nisu održive.
- Posijte namočene sjemenke odmah u pripremljeni tlo, slijedeći dubinu i razmak kao kod izravne sjetve.
- U hladnijim krajevima pričekajte da temperatura tla bude barem oko 7 °C prije sjetve u proljeće.
Vrtni grašak se najlakše širi izravnom sjetvom, jer ne voli presađivanje korijena. Ako ipak sijete u saksije, koristite duboke posude i presadite biljke vrlo pažljivo, još dok su mlade.
O biljci Vrtni grašak
Poznata i kao: zeleni grašak, engleski grašak, šećerni grašak
- Vrsta biljke: zeljasta biljka, penjačica
- Životni vijek: jednogodišnja
- Rasprostranjenost: Izvorno raste na Bliskom istoku, u Mediteranu i na Kavkazu, a kultivira se već tisućama godina.
- Visina odrasle biljke: 0,3-2 m, ovisno o sorti
- Vrijeme cvjetanja: svibanj-lipanj
Ljubimci · Ljudi
Ljubimci: Sigurna · Ljudi: Sigurna. Svježe mahune i zrna nisu otrovni za ljude ni kućne ljubimce. Suhe sirove sjemenke sadrže antinutritivne tvari (lektine i inhibitore) pa ih ne treba jesti u većim količinama bez kuhanja.
Česti problemi
- Pepelnica: Bijela prevlaka na listovima i stabljikama javlja se pri vlažnom zraku i gustom sadnji; pomaže prozračna sadnja i sorte otporne na bolest.
- Trulež korijena: Uzrokuju je gljivice Fusarium i Pythium u mokrom, zbijenom tlu; izbjegavajte prekomjerno zalijevanje i plodored s mahunarkama svake 3-4 godine.
- Graškova zlatica: Ličinke se hrane mladim listovima i cvjetovima; prekrivanje mrežom tijekom cvatnje štiti biljke.
- Lisne uši: Sisaju sok s vrhova i mladih mahuna, a mogu prenositi viruse; redovit pregled i ispiranje vodenim mlazom pomažu.
- Nedostatak vode u cvatnji: Suša tijekom cvatnje uzrokuje opadanje cvjetova i sitne mahune, pa je ravnomjerno zalijevanje u tom razdoblju ključno.
Upotreba
Grašak se najčešće uzgaja kao povrće za jelo svježe, smrznuto ili konzervirano, a suhe sorte koriste se za juhe i proteinske pripravke. Zbog vezanja dušika koristi se i kao zelena gnojidba i pokrovni usjev u plodoredu. Poljoprivredno je važan kao proteinska kultura u cijelom svijetu.
Je li jestiva?
Jedu se nezrele mahune (šećerni grašak), mladi zeleni grašak i suha zrna, sirovo ili kuhano; mladi listovi i vitice također se jedu u salatama.
Povijest i legende
Grašak je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, s dokazima uzgoja na Bliskom istoku više od 8000 godina. U srednjem vijeku bio je važan dio prehrane siromašnijih slojeva, a u Europi se suhi grašak dugo jeo kao glavna proteinska hrana.
Zanimljivost
Gregor Mendel je u 19. stoljeću na graškovim biljkama otkrio osnovne zakone nasljeđivanja, a grašak je prvi organizam na kojem su proučavani genetski obrasci.
Česta pitanja
Koliko često zalijevati Vrtni grašak?
jednom u 3 dana. Grašak (Pisum sativum) voli stalno, ali umjereno vlažnu zemlju, osobito dok cvjeta i tvori mahune. Ne smije biti natopljen, jer korijen brzo trune, ali ne smije ni potpuno presušiti. Najkritičnije razdoblje je klijanje i cvatnja. Tijekom kišnih tjedana obično nije potrebno dodatno zalijevati. Gurnite prst oko 3 cm u zemlju uz korijen. Ako je suh, vrijeme je za zalijevanje; ako je vlažan i ljepljiv, pričekajte. Kod saksijskog graška možete i podignuti saksiju: lagana saksija znači da treba vode.
Koliko svjetla treba Vrtni grašak?
Puno sunce (6-8 sati izravnog sunca dnevno). Grašak voli sunce i u njemu brže raste, rano cvjeta i daje obilniji urod. Na jakom hladu biljka izdužuje stabljike, slabo cvjeta i stvara malo mahuna. Za hladnijih dana i u proljeću sunce je posebno važno jer grašak dobro podnosi niske temperature.
Koju temperaturu voli Vrtni grašak?
10–20 °C. Grašak (Pisum sativum) voli hladno i vlažno vrijeme. Najbolje klija i raste između 10 i 20 °C, a sjetva u rano proljeće ili kasnu jesen daje najbolje rezultate. Kad temperatura pređe oko 25 °C, biljka slabije cvjeta i mahune se ne zametnu dobro.
Je li Vrtni grašak otrovna za mačke i pse?
Sigurna je za mačke i pse. Svježe mahune i zrna nisu otrovni za ljude ni kućne ljubimce. Suhe sirove sjemenke sadrže antinutritivne tvari (lektine i inhibitore) pa ih ne treba jesti u većim količinama bez kuhanja.
Koji su najčešći problemi s Vrtni grašak?
Pepelnica: Bijela prevlaka na listovima i stabljikama javlja se pri vlažnom zraku i gustom sadnji; pomaže prozračna sadnja i sorte otporne na bolest. Trulež korijena: Uzrokuju je gljivice Fusarium i Pythium u mokrom, zbijenom tlu; izbjegavajte prekomjerno zalijevanje i plodored s mahunarkama svake 3-4 godine. Graškova zlatica: Ličinke se hrane mladim listovima i cvjetovima; prekrivanje mrežom tijekom cvatnje štiti biljke. Lisne uši: Sisaju sok s vrhova i mladih mahuna, a mogu prenositi viruse; redovit pregled i ispiranje vodenim mlazom pomažu. Nedostatak vode u cvatnji: Suša tijekom cvatnje uzrokuje opadanje cvjetova i sitne mahune, pa je ravnomjerno zalijevanje u tom razdoblju ključno.
Kada presaditi Vrtni grašak?
Vrtni grašak se ne presađuje kao trajnica. Za uzgoj u posudi sije se svake sezone u svježu zemlju, obično jednom u proljeće.. Vrtni grašak (Pisum sativum) je jednogodišnja biljka koja ne podnosi presađivanje korijena nakon klijanja. Zato se sjeme sije izravno na konačno mjesto, a ne prerasađuje iz rasadnika. Ključno je ne oštetiti korijen i ne ostavljati biljku da se ukorijeni u premalu posudu.
Kako razmnožiti Vrtni grašak?
Sjetva sjemenom, Predklijavanje sjemena. Nabavite certificirano sjeme vrtnog graška (Pisum sativum) iz pouzdanog izvora kako biste dobili klijave, zdrave sjemenke. Pripremite gredicu na sunčanom mjestu, s rahlim i dobro drenirajućim tlom bogatim organskom tvari. Sijte sjeme u brazde duboke oko 3 do 5 cm, na razmaku od 5 do 8 cm između zrna. Razmak između redova neka bude oko 45 cm kako bi biljke imale dovoljno prostora za penjanje. Zalijte tlo umjereno i održavajte ga vlažnim dok klice ne izniknu, obično nakon 7 do 14 dana pri temperaturi od 10 do 18 °C. Odmah postavite potporu, poput mreže ili letvi, jer vrtni grašak ima vitice kojima se hvata za oslonac.
Kako je napisan ovaj vodič
Verdiss piše svaki vodič uz pomoć umjetne inteligencije na temelju botaničkih izvora i provjerava vrstu na iNaturalistu i Plants of the World Online (Kew). Čitatelji mogu ocijeniti svaki vodič u aplikaciji.
Izvori
Informacije u Verdissu služe kao opće smjernice. Nikad ne jedi biljku i ne koristi je kao lijek samo na temelju aplikacije: posavjetuj se sa stručnjakom.