Kako njegovati Smokva
Zalijevanje
Smokva (Ficus carica) voli dobro zalijevanje kad se gornji sloj supstrata osuši, ali ne podnosi stalno vlažnu zemlju. U sezoni rasta (proljeće i ljeto) zalijevajte temeljito dok voda ne iscuri kroz dno saksije, pa pustite da se gornjih 2-3 cm osuše prije sljedećeg zalijevanja. Zimi, dok stablo miruje i gubi lišće, zalijevajte rijetko. Koristite saksiju s rupama za odvod i lagani, propusni supstrat.
Treba li je danas zaliti?
Gurnite prst 2-3 cm u zemlju. Ako je suho, vrijeme je za zalijevanje. Možete i procijeniti težinu saksije: nakon temeljitog zalijevanja saksija je teška, a kad se osuši osjetno je lakša. Ako je zemlja još vlažna na tim dubinama, pričekajte.
Smokva je otporna na kratku sušu, ali je osjetljivija na prevelike količine vode. Ako ste u dvojbi, bolje je pričekati dan-dva nego zaliti previše.
Prekomjerno zalijevanje
Smokva je prirodno navikla na sušna, dobro drenirana tla Mediterana, a njezini korijeni brzo trunu u vlažnom supstratu. Zbog toga je prekomjerno zalijevanje jedan od najčešćih uzroka propadanja ove biljke u kući.
Simptomi: Žuto lišće koje opada, mekane ili tamne grane pri dnu, neugodan miris zemlje, pljesan na površini supstrata i sporo ili nikakvo novo lišće.
Rješenja: Prestanite zalijevati dok se supstrat ne osuši duboko. Provjerite korijenje: trule korijenske niti su smeđe i kašaste, a zdravo je bijelo i čvrsto. Odrežite trule dijelove čistim nožem, presadite u suh supstrat u čistu saksiju s drenažom i smanjite učestalost zalijevanja.
Premalo vode
Iako smokva podnosi kratke suše, dugotrajan nedostatak vode osobito u vrućim mjesecima ili u maloj saksiji brzo iscrpljuje stablo. Lišće i plodovi tada gube sočnost i ne razvijaju se pravilno.
Simptomi: Lišće gubi sjaj, postaje mlohavo i suho po rubovima, žuti i opada, a plodovi se suše i odbacuju prije zrenja. Supstrat se odvaja od stijenki saksije.
Rješenja: Zalijte temeljito odozdo na 15-20 minuta da se suhi supstrat ponovno navlaži, a zatim zalijte odozgo. Ako se supstrat odvojio od saksije, namočite cijelu saksiju. Redovito provjeravajte vlagu u sezoni rasta i razmislite o većoj saksiji ako se zemlja isušuje u nekoliko dana.
Svjetlo
Smokva treba puno svjetla kako bi razvila jaki rast, zdravo lišće i slatke plodove. U kući ili na balkonu najbolje uspijeva na najsunčanijem položaju, a u vrtu na otvorenom mjestu, zaštićenom od jakog vjetra. Bez dovoljno svjetla stablo se izdužuje, lišće je blijedo, a plodovi slabo sazrijevaju.
- Idealno: Puno sunce · 6-8 sati izravnog sunca dnevno
- Podnosi: Polusjena, Jarko neizravno svjetlo
- Najbolje mjesto u prostoriji: Na prozoru
- Umjetno svjetlo: Ako nemate dovoljno prirodnog svjetla, koristite jaku LED ili biljnu lampu koja traje 10-12 sati dnevno, postavljenu 30-50 cm iznad krošnje. Zimi, kad su dani kratki, svjetlo je osobito korisno.
Premalo svjetla
Smokva je sredozemna biljka koja raste u punom suncu, pa joj nedostatak svjetla smanjuje fotosintezu i iscrpljuje rezerve. Bez dovoljno svjetla ne može stvoriti dovoljno šećera za lišće i plodove.
Simptomi: Izduživanje grana prema svjetlu, međučvorci su dugi, lišće je manje i blijedozeleno, a novi listovi su slabi. Plodovi se ne razvijaju ili opadaju.
Rješenja: Premjestite biljku na najsunčanije mjesto, najbolje uz južni ili zapadni prozor. Postupno je privikavajte na jače svjetlo kako ne bi opekla lišće. Dodajte umjetno svjetlo u zimskim mjesecima i redovito okrećite saksiju.
Previše sunca
Iako smokva voli sunce, nagla izloženost vrlo jakom podnevnom suncu, osobito nakon dugog boravka u sjeni, može oštetiti lišće. Stablo se tada brani gubitkom vode i mjestimičnim opeklinama.
Simptomi: Na lišću se pojavljuju bijele ili svijetlosmeđe suhe mrlje, rubovi listova se suše, a lišće može prerano požutjeti i opasti.
Rješenja: Ako se opeklina pojavi, zaklonite biljku tkaninom od najjačeg podnevnog sunca tijekom nekoliko dana. Sunčanje navikavajte postupno, počevši od sat ili dva dnevno. U vrlo vrućim ljetnim danima obavezno pojačajte zalijevanje, jer je gubitak vode tada veći.
Temperatura
Smokva (Ficus carica) je listopadna biljka umjerene klime koja voli toplo ljeto i razdoblje mirovanja zimi. Najbolje uspijeva na temperaturama između 15 i 30 °C tijekom vegetacije. Mladi primjerci na otvorenom mogu nastradati pri jakim mrazevima, a zrele stabljike podnose kratkotrajne temperature do oko -12 °C ako su dobro zaštićene.
- Idealno: 15–30 °C
- Podnosi: -12–40 °C
- Zone otpornosti: 6-10
Prihrana
Smokva ne traži puno hranjiva. Previše dušika brzo potiče bujan rast lišća na račun ploda i čini drvo krhkim na zimi. Gnojidbu zaustavite kasno ljeti da bi se izboji stigli zdrvenjeti prije mraza.
- Gnojivo s produljenim djelovanjem: Jednom godišnje, početkom proljeća (ožujak ili travanj), prije pojave novih listova.
- Gnojivo s višim udjelom kalija (K) za bolji rod i drvenastu zrelost, npr. formulacija 5-5-10 ili slično, Uravnoteženo organsko gnojivo poput kompostiranog stajnjaka ili pelete od peradi s niskim udjelom dušika, Gnojivo za rajčice ili voćke s naglaskom na kalij i fosfor, koristi se umjereno
Supstrat
Smokva dobro raste u blago kiselom do neutralnom, dobro prozračnom supstratu. Zbog toga što joj korijen ne podnosi zadržavanje vode, drenaža je važnija od bogatstva same zemlje.
- Hranjivi vrtni supstrat s dodatkom perlita: Dvije trećine kvalitetnog univerzalnog supstrata i jedna trećina perlita ili krupnog pijeska
- Mediteranska mješavina za smokve: Jedan dio vrtne zemlje, jedan dio kompostiranog humusa i jedan dio pijeska ili sitnog šljunka
- pH 6–7.5
Presađivanje
Smokva (Ficus carica) najbolje se presađuje u rano proljeće, prije nego što krene jači rast lišća. Njezin korijen je snažan i razgranat, pa ne podnosi dugo čekanje u premaloj posudi niti previše vlažnu zemlju bez drenaže.
- Koliko često: Svake 2-3 godine, ili kada korijen počne izlaziti iz drenažnih rupa
- Nova posuda: Za 5-10 cm veću posudu od prethodne, s dobrom drenažom; smokva voli malo tijesan korijen
- Kada presađivati: Proljeće
Kako presaditi
- Pažljivo izvadite smokvu iz stare posude, držeći je za bazu debla
- Lagano odstranite staru zemlju s korijena prstima; ako je korijen zbijen, rastresite rubove gruda
- Uklonite oštećene, crne ili mekane korijenove dijelove čistim nožem
- Postavite biljku u novu posudu tako da vrh zemljine grude bude 2-3 cm ispod ruba posude
- Popunite prostor svježim supstratom i lagano pritisnite kako biste uklonili zračne džepove
- Obilno zalijte da se zemlja slegne, ali pustite da višak vode oteče
Orezivanje
Najbolje vrijeme za orezivanje je kasna zima, dok je biljka u mirovanju, prije nego što počne bujati. Smokva najbolje reagira na umjereno orezivanje, uz uklanjanje najviše trećine krošnje u jednoj godini. Izbjegavajte rezanje u kasnu jesen jer rane mogu zaostati otvorene tijekom zime.
Kada orezivati: Zima, Proljeće
Kako orezivati
- Prvo uklonite sve mrtve, osušene i oštećene grane do zdravog, bijelog drva.
- Uklonite grane koje se međusobno križaju ili rastu prema unutrašnjosti krošnje.
- Smanjite preduge grane za oko jednu trećinu, rezanjem iznad zdravog pupoljka okrenutog prema van.
- Ako je stablo previsoko, skratite vrh na željenu visinu, ali ne uklanjajte više od trećine ukupne mase krošnje.
- Rane većih grana prekrijte samo ako to preporuča stručnjak; smokva se obično dobro sama oporavlja.
- Nakon orezivanja očistite alat i odstranite lišće i grane s biljke kako biste smanjili rizik od bolesti.
Razmnožavanje
Zimski reznici drva (hardwood cuttings) · Zima
- Tijekom kasne zime, dok je smokva Ficus carica bez lišća, izrežite zdrave, jednogodišnje grančice debljine olovke, dugačke oko 20 do 30 cm.
- Svaki reznik zarežite ravno ispod pupoljka na donjem kraju i kosi rez napravite iznad pupoljka na vrhu.
- Donji kraj umočite u hormon za ukorjenjivanje ako ga imate, ali nije nužno, jer smokva lako ukorjenjuje.
- Reznike zasadite do dvije trećine dubine u vlažnu mješavinu pijeska i treseta ili u posudu s perlitom na svijetlom mjestu bez izravnog sunca.
- Držite supstrat vlažnim, ali ne mokrim. Korijenje obično se razvije za nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Zeljasti reznici (softwood cuttings) · Proljeće, Ljeto
- Krajem proljeća ili početkom ljeta uzmite mladicu s nekoliko listova, dugu oko 10 do 15 cm.
- Uklonite donje listove, a veće preostale listove prepolovite kako biste smanjili isparavanje.
- Donji kraj zarežite i umočite u hormon za ukorjenjivanje.
- Zasadite u lagani supstrat i pokrijte plastičnom vrećicom ili prozirnom kapom radi vlage, ali povremeno provjetrite.
- Držite na toplom mjestu, oko 20 do 25 °C, s rasutim svjetlom. Ukorjenjivanje traje otprilike 3 do 6 tjedana.
Usađivanje sloja (air layering) · Proljeće, Ljeto
- Odaberite zdravu, jednogodišnju granu koja je dovoljno fleksibilna da se može savinuti do tla ili u posudu.
- Na mjestu gdje želite korijenje napravite plitki kosi rez ili uklonite uski prsten kore širine oko 2 cm.
- Mjesto zarez obložite vlažnim sphagnum mahom i omotajte prozirnom folijom, čvrsto zavezavši krajeve.
- Držite mahovinu stalno vlažnom. Kada se vidi korijenje, odrežite granu ispod sloja i presadite je.
Sjetva sjemena · Proljeće
- Smokva se rijetko razmnožava sjemenom za kućne vrtove jer biljke iz sjemena često ne nasljeđuju osobine sorte.
- Ako ipak želite pokušati, sjeme izvadite iz zreleploda i operite ga od sluzi.
- Sjeme posijte na površinu vlažnog supstrata i lagano pritisnite, bez prekrivanja.
- Držite na toplini oko 22 do 25 °C. Klijanje može trajati nekoliko tjedana.
Smokva ukorjenjuje vrlo lako, pa su zimski reznici najsigurniji izbor za početnike. Ako želite brzo dobiti veću biljku, usađivanje sloja na grani koja je još na matičnoj biljci obično daje jaku sadnicu za jednu sezonu.
O biljci Smokva
Poznata i kao: obična smokva, smokvino drvo, fig
- Vrsta biljke: drvo, grm
- Životni vijek: trajnica
- Rasprostranjenost: Potječe iz istočnog Sredozemlja i jugozapadne Azije, uključujući područja današnje Turske, Irana i Libanona.
- Visina odrasle biljke: 3-10 m
- Vrijeme cvjetanja: Cvjetovi su skriveni unutar sikonija, pa cvatnja nije vidljiva; odvija se tijekom proljeća i ljeta.
Ljubimci · Ljudi
Ljubimci: Otrovna · Ljudi: Blago otrovna. Mliječni sok (lateks) iz stabljike i listova sadrži enzim ficin i furokumarine koji mogu izazvati iritaciju kože i probavne smetnje kod pasa i mačaka. Kod djece je iritacija usne šupljine moguća, ali je teško ozbiljno trovanje. Sok može izazvati dermatitis kod osjetljivih osoba.
Česti problemi
- Opadanje listova: Nagle promjene temperature, presuh zrak ili promjena mjesta mogu uzrokovati opadanje listova. Biljka se obično oporavi kad se uvjeti stabiliziraju.
- Trulež korijena: Prekomjerno zalijevanje i loša drenaža uzrokuju truljenje korijena, što se vidi po žutim i mlohavim listovima.
- Smokvin moljac: Gusjenice mogu oštetiti plodove i mladice. Pregledavajte biljku i uklonite zaražene dijelove.
- Hrđa i pjegavost lista: Gljivične bolesti pojavljuju se na vlažnom lišću i slabe biljku. Izbjegavajte kvašenje lišća i uklonite oboljeli materijal.
- Pucanje plodova: Kiša nakon suše može uzrokovati pucanje zrelih plodova i ulazak truleži, pa ih je dobro brati čim sazriju.
Upotreba
Smokva se uzgaja kao ukrasno drvo u vrtovima i posudama, a plodovi se koriste sveži, sušeni, u džemovima, pekarstvu i kao sirovina za likere. U tradicionalnoj medicini koristili su se listovi i plodovi kao blago laksativno sredstvo. Suhi plodovi bili su važan izvor energije u Sredozemlju.
Je li jestiva?
Jestivi su plodovi (sikoniji) kad potpuno sazriju, kao i kuhani ili sušeni. Listovi se mogu koristiti za aromatiziranje ili kao omot, ali mliječni sok je iritirajući i ne jede se sirov.
Povijest i legende
Smokva se spominje u mnogim drevnim tekstovima, uključujući Bibliju, gdje je simbol plodnosti i mira. U antičkoj Grčkoj smokve su bile važna hrana, a legenda kaže da je Romul i Rem pronađen ispod smokve uz rijeku Tiber. Prenošenje smokvi u Europu povezuje se s Feničanima i Grcima, koji su ih širili duž Sredozemlja.
Zanimljivost
Smokva je jedna od najranijih kultiviranih biljaka; arheološki nalazi u Jordanu sežu oko 11.400 godina, što je čini među prvim pripitomljenim vrstama.
Česta pitanja
Koliko često zalijevati Smokva?
jednom u 7 dana. Smokva (Ficus carica) voli dobro zalijevanje kad se gornji sloj supstrata osuši, ali ne podnosi stalno vlažnu zemlju. U sezoni rasta (proljeće i ljeto) zalijevajte temeljito dok voda ne iscuri kroz dno saksije, pa pustite da se gornjih 2-3 cm osuše prije sljedećeg zalijevanja. Zimi, dok stablo miruje i gubi lišće, zalijevajte rijetko. Koristite saksiju s rupama za odvod i lagani, propusni supstrat. Gurnite prst 2-3 cm u zemlju. Ako je suho, vrijeme je za zalijevanje. Možete i procijeniti težinu saksije: nakon temeljitog zalijevanja saksija je teška, a kad se osuši osjetno je lakša. Ako je zemlja još vlažna na tim dubinama, pričekajte.
Koliko svjetla treba Smokva?
Puno sunce (6-8 sati izravnog sunca dnevno). Smokva treba puno svjetla kako bi razvila jaki rast, zdravo lišće i slatke plodove. U kući ili na balkonu najbolje uspijeva na najsunčanijem položaju, a u vrtu na otvorenom mjestu, zaštićenom od jakog vjetra. Bez dovoljno svjetla stablo se izdužuje, lišće je blijedo, a plodovi slabo sazrijevaju.
Koju temperaturu voli Smokva?
15–30 °C. Smokva (Ficus carica) je listopadna biljka umjerene klime koja voli toplo ljeto i razdoblje mirovanja zimi. Najbolje uspijeva na temperaturama između 15 i 30 °C tijekom vegetacije. Mladi primjerci na otvorenom mogu nastradati pri jakim mrazevima, a zrele stabljike podnose kratkotrajne temperature do oko -12 °C ako su dobro zaštićene.
Je li Smokva otrovna za mačke i pse?
Otrovna je za mačke i pse: držite je izvan njihova dohvata. Mliječni sok (lateks) iz stabljike i listova sadrži enzim ficin i furokumarine koji mogu izazvati iritaciju kože i probavne smetnje kod pasa i mačaka. Kod djece je iritacija usne šupljine moguća, ali je teško ozbiljno trovanje. Sok može izazvati dermatitis kod osjetljivih osoba.
Koji su najčešći problemi s Smokva?
Opadanje listova: Nagle promjene temperature, presuh zrak ili promjena mjesta mogu uzrokovati opadanje listova. Biljka se obično oporavi kad se uvjeti stabiliziraju. Trulež korijena: Prekomjerno zalijevanje i loša drenaža uzrokuju truljenje korijena, što se vidi po žutim i mlohavim listovima. Smokvin moljac: Gusjenice mogu oštetiti plodove i mladice. Pregledavajte biljku i uklonite zaražene dijelove. Hrđa i pjegavost lista: Gljivične bolesti pojavljuju se na vlažnom lišću i slabe biljku. Izbjegavajte kvašenje lišća i uklonite oboljeli materijal. Pucanje plodova: Kiša nakon suše može uzrokovati pucanje zrelih plodova i ulazak truleži, pa ih je dobro brati čim sazriju.
Kada presaditi Smokva?
Svake 2-3 godine, ili kada korijen počne izlaziti iz drenažnih rupa. Smokva (Ficus carica) najbolje se presađuje u rano proljeće, prije nego što krene jači rast lišća. Njezin korijen je snažan i razgranat, pa ne podnosi dugo čekanje u premaloj posudi niti previše vlažnu zemlju bez drenaže.
Kako razmnožiti Smokva?
Zimski reznici drva (hardwood cuttings), Zeljasti reznici (softwood cuttings), Usađivanje sloja (air layering), Sjetva sjemena. Tijekom kasne zime, dok je smokva Ficus carica bez lišća, izrežite zdrave, jednogodišnje grančice debljine olovke, dugačke oko 20 do 30 cm. Svaki reznik zarežite ravno ispod pupoljka na donjem kraju i kosi rez napravite iznad pupoljka na vrhu. Donji kraj umočite u hormon za ukorjenjivanje ako ga imate, ali nije nužno, jer smokva lako ukorjenjuje. Reznike zasadite do dvije trećine dubine u vlažnu mješavinu pijeska i treseta ili u posudu s perlitom na svijetlom mjestu bez izravnog sunca. Držite supstrat vlažnim, ali ne mokrim. Korijenje obično se razvije za nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Kako je napisan ovaj vodič
Verdiss piše svaki vodič uz pomoć umjetne inteligencije na temelju botaničkih izvora i provjerava vrstu na iNaturalistu i Plants of the World Online (Kew). Čitatelji mogu ocijeniti svaki vodič u aplikaciji.
Izvori
Informacije u Verdissu služe kao opće smjernice. Nikad ne jedi biljku i ne koristi je kao lijek samo na temelju aplikacije: posavjetuj se sa stručnjakom.