Verdiss
Otvori aplikaciju
Japanska kamelija
(c) zebedeugalinha, some rights reserved (CC BY) · iNaturalist

Japanska kamelija

Camellia japonica

Camellia japonica potječe iz šuma istočne Azije, osobito Japana, Koreje, Tajvana i južne Kine, gdje raste kao zimzeleni grm ili malo stablo. Ima sjajno tamnozeleno, kožasto lišće i u kasnu zimu i rano proljeće raskošne cvjetove crvene, ružičaste ili bijele boje, često udvostručene. Posebna je po tome što cvate kada većina vrtova još spava, pa je dugo bila cijenjena kao simbol postojanosti i ljepote usred zime.

  • Svjetlo

    Polusjena

  • Zalijevanje

    jednom u 6 dana

  • Temperatura

    5–18 °C

  • Zahtjevnost

    Umjereno

  • Ljubimci

    Sigurna

Ukratko

Japanska kamelija (Camellia japonica): zalijevati otprilike svakih 6 dana; svjetlo: Polusjena; idealna temperatura 5–18 °C. Sigurna je za mačke i pse.

Kako njegovati Japanska kamelija

Zalijevanje

Camellia japonica (japanska kamelija) voli stalno vlažnu, ali nikad mokru zemlju. Najbolje uspijeva u kiselom, dobro drenirajućem supstratu (pH oko 5,5 do 6,5). Tijekom cvatnje i rasta u proljeće i ranu jesen zalijevajte redovito, a zimi smanjite količinu vode jer biljka sporije upija vlagu. Koristite mekanu, po mogućnosti kišnicu ili vodu sobne temperature, jer je tvrda voda s vremenom podiže pH i uzrokuje žućenje listova.

Treba li je danas zaliti?

Gurnite prst 2 do 3 cm u zemlju. Ako je površina suha i prst izlazi suh, vrijeme je za zalijevanje. Ako je zemlja i dalje vlažna, pričekajte još dan ili dva. Teška saksija s mokrom zemljom znači da zalijevanje nije potrebno. Kod kamelije pazite i na pupoljke: ako su suhi i smežurani, biljka je trebala vode.

Zalijevajte polako, dok voda ne počne izlaziti iz drenažnih rupa, a zatim saksiju ispraznite od viška vode iz tanjurića. Kamelija ne podnosi da korijen stoji u vodi. Nakon zalijevanja provjerite je li zemlja ravnomjerno vlažna, jer suhi bušeni supstrat može odbijati vodu i ona će isteći kroz rub saksije bez da se korijen navodnji.

Prekomjerno zalijevanje

Kamelija ima fino korijenje koje se brzo guši u vodi, a kisik u zemlji nestaje kad je supstrat stalno mokar. Korijen tada truli, što je u kamelije čest uzrok propadanja. Biljka je posebno osjetljiva zimi kad se sporije suši.

Simptomi: Žućenje i opadanje listova, posebno donjih, pojava pupoljaka koji otpadaju prije cvatnje, mekan i tamno obojen korijen te neugodan miris iz zemlje.

Rješenja: Prestanite zalijevati i pustite supstrat da se prosuši do gornjih 3 cm. Provjerite korijen, odrežite mekano i tamno korijenje sterilnim škarama i presadite u svježi kiseli, dobro drenirajući supstrat u čistu saksiju s rupama. Ne vraćajte biljku u tanjurić vode.

Premalo vode

Kamelija ima tanke listove koji gube vlagu kroz površinu, a suh supstrat teško ponovno navlaži. Pupoljci su najosjetljiviji dio jer biljka troši vodu na njihov razvoj, pa suša u razdoblju pupanja često uzrokuje njihov otpad.

Simptomi: Uvijeni i tamni listovi, suhi i smežurani pupoljci koji opadaju, a zemlja se odvaja od stijenki saksije i voda kroz nju brzo prolazi.

Rješenja: Zalijevajte odozdo 30 minuta, a zatim odozgo kako bi se zemlja ravnomjerno navlažila. Smanjite isparavanje tako da biljku držite podalje od izravnog grijanja i propuha. Ako je supstrat jako presušio, dodajte malo mekane vode i pričekajte da se korijen oporavi prije gnojenja.

Svjetlo

Camellia japonica najbolje raste u polusjeni: dovoljno svjetla za obilan cvat, ali bez žarkog podnevnog sunca koje spaljuje lišće. Jutarnje sunce je posebno blago i poželjno. U previše hlada biljka slabo cvjeta, a u punom ljetnom suncu listovi postaju svijetli i ožegnuti. Zimi može podnijeti više svjetla, ali samo ako je zaštićena od hladnih vjetrova.

  • Idealno: Polusjena · 3 do 5 sati blage jutarnje ili popodnevne sunčeve svjetlosti, uz dodatnu raspršenu svjetlost tijekom dana
  • Podnosi: Jarko neizravno svjetlo, Sjena, Puno sunce
  • Najbolje mjesto u prostoriji: Blizu prozora
  • Umjetno svjetlo: Kamelija u zatvorenom prostoru može rasti pod jakim LED ili fluorescentnim svjetlom 10 do 12 sati dnevno, ali je to rješenje za kratkoročni boravak i ne zamjenjuje prirodno svjetlo za dugoročni razvoj cvatnje.

Premalo svjetla

Japanska kamelija formira pupoljke za sljedeću sezonu tijekom ljeta i rane jeseni, pa joj je potrebno dovoljno svjetla da bi nakupila energiju. Premalo svjetla usporava rast i sprječava stvaranje cvjetnih pupoljaka, zbog čega biljka može godinu dana bez cvata.

Simptomi: Izdužene i blijede stabljike, mali tamnozeleni listovi, odsutnost pupoljaka i opadanje lišća u unutrašnjosti krošnje.

Rješenja: Premjestite biljku bliže istočnom ili sjevernom prozoru, a u tamnijim prostorima koristite LED svjetlo 10 do 12 sati dnevno. Postupno privikavajte biljku na promjenu kako ne bi izgubila lišće od šoka.

Previše sunca

Listovi kamelije su tanki i osjetljivi na izravno podnevno sunce, koje u kombinaciji s toplinom i suhim zrakom isušuje tkivo. Kamelija je prirodno rasla u sjeni šuma, pa je previše svjetla za nju stres.

Simptomi: Bljedozeleni ili žuti listovi s bijelim ili smeđim pjegama, opečena krajnja mjesta listova, smežurani pupoljci i prerani pad cvjetova.

Rješenja: Premjestite biljku dalje od prozora ili je zaklonite sheer zavjesom između 11 i 16 sati. Ako su listovi već opečeni, nemojte ih rezati dok ne izrastu novi; pružite biljci sjenu i dovoljno vode da se oporavi.

Temperatura

Japanska kamelija (Camellia japonica) voli hladne, ali ne ledene zime i umjerene ljetne temperature. Najbolje uspijeva u polusjeni na zaštićenom mjestu, daleko od jakog podnevnog sunca i suhog vjetra. Pupovi za cvjetanje su najosjetljiviji dio biljke, pa im temperatura treba biti stabilna.

  • Idealno: 5–18 °C
  • Podnosi: -15–35 °C
  • Zone otpornosti: 7-10

Prihrana

Japanska kamelija (Camellia japonica) raste u kiselom tlu, pa joj trebaju gnojiva koja održavaju niski pH. Gnojite je samo u razdoblju aktivnog rasta, od ožujka do lipnja, i prestanite s gnojidbom tijekom ljeta i zime. Koristite blage pripravke jer je korijen osjetljiv na jake koncentracije soli.

  • Gnojivo s produljenim djelovanjem: Jednom godišnje, početkom proljeća, prije novog rasta, ili odmah nakon cvatnje. Dovoljna je jedna mala doza.
  • Kiselo granulirano gnojivo za azaleje i kamelije, Gnojivo za četinjače s niskim udjelom fosfora, Organski kiseli kompost ili gnojivo od borovine, Tekuće gnojivo za vrijesak i kamelije

Supstrat

Camellia japonica zahtijeva kiselo, dobro drenirano tlo. Vapnenačko ili alkalno tlo uzrokuje žućenje listova jer biljka ne može usvajati željezo.

  • Kiseli supstrat za kamelije i rododendrone: Crna treset ili sphagnum (50-60%), kora bora sitne frakcije (20-25%), perlit ili pjeskovita komponenta (15-20%)
  • Vlastita mješavina za kamelije: Kvalitetni kiseli treset (2 dijela), kora bora (1 dio), perlit (1 dio), malo kompostiranog lišća (pola dijela)
  • pH 4.5–6

Presađivanje

Camellia japonica ima plitak, osjetljiv korijen koji ne voli dubinu ni vlažno tlo. Biljku presađujte pažljivo i uvijek u posudu s rupama za odvodnju.

  • Koliko često: Svake 2-3 godine, ili kad korijen počne izlaziti kroz drenažne rupe
  • Nova posuda: Za 2-5 cm veća posuda od prethodne, s dobrom drenažom; kamelija voli blago stjesnjen korijen
  • Kada presađivati: Proljeće, Jesen

Kako presaditi

  1. Pažljivo izvadite biljku iz stare posude, držeći je za bazu debla, a ne za krhke grane
  2. Lagano rahlite korijenje rukom i uklonite stari, istrošeni supstrat s vanjskih slojeva
  3. Odrežite samo oštećene, crne ili suhe korijenove dijelove
  4. Postavite biljku u novu posudu tako da korijenov vrat bude 1-2 cm iznad ruba
  5. Dopunite supstrat oko korijena, lagano pritišćući, bez zbijanja
  6. Zalijte umjereno dok voda ne procuri kroz dno, a zatim ostavite biljku u polusjeni

Orezivanje

Kamelija Camellia japonica cvjeta na drvu koje je formirano u kasno ljeto i jesen, pa je rezanje nakon cvatnje ključno. Ne režite krajem jeseni, zimi ili prije cvatnje jer tada uklanjate pupoljke za sljedeću sezonu.

Kada orezivati: Proljeće, Ljeto

Kako orezivati

  1. Odmah nakon cvatnje, obično krajem proljeća, uklonite uvenule cvjetove i jasno oštećene grane.
  2. Režite iznad lisnog pupa ili zdrave grančice, pod kutom od oko 45 stupnjeva, kako voda ne bi stajala na rezu.
  3. Kod starijih, zapuštenih grmova postupno uklanjajte najdeblje stare grane kroz dvije do tri godine, ne sve odjednom.
  4. Ne uklanjajte više od jedne trećine krošnje u jednoj sezoni kako biste sačuvali snagu biljke.
  5. Nakon rezidbe lagano zalijte i po potrebi dodajte kompost oko korijena, bez gnojiva bogatog dušikom.

Razmnožavanje

Reznice iz poluzrelog drva (zeleno-smeđe reznice) · Ljeto, Jesen

  1. Odaberite zdrav izbojak s tekuće godine koji je djelomično odrvenio, dugačak oko 8 do 10 cm.
  2. Odrežite ga oštrim, čistim nožem ispod lista i uklonite listove s donjih dvije trećine reznice.
  3. Umočite donji kraj u hormon za ukorjenjivanje i stavite u mješavinu treseta i perlita ili kokosovih vlakana.
  4. Držite reznicu u vlažnoj, ali ne mokroj podlozi, na sjeni, pri temperaturi od oko 18 do 22 °C, pod prozirnom folijom ili u zatvorenom mini-stakleniku.
  5. Ukorjenjivanje obično traje 2 do 4 mjeseca. Kad osjetite otpor pri laganom povlačenju, biljka je razvila korijen i može se presaditi.

Kalemljenje · Proljeće

  1. Koristite podlogu iz sjemenskih biljaka Camellia japonica ili srodne vrste i kalemite u rano proljeće, prije novog porasta.
  2. Odaberite zdrav, nelistajući izbojak kao plemku i napravite ravan rez na podlozi i plemki.
  3. Spojite kambijeve slojeve, učvrstite vezivom i prekrijte vlažnom vrećicom ili plastikom.
  4. Držite na sjeni i vlažno dva do tri tjedna, zatim postupno navikavajte biljku na vanjske uvjete.

Sjetva sjemena · Jesen

  1. Sakupite zrelo sjeme iz smeđih čahura u jesen, kad se otvore.
  2. Namočite sjeme u vodi 24 sata prije sjetve.
  3. Posijte u lagani substrat na dubinu oko 1 cm i držite vlažno na 15 do 18 °C.
  4. Klijanje može trajati nekoliko mjeseci. Sjemenske biljke ne moraju točno nalikovati roditelju pa je ova metoda dobra za eksperimentiranje, a ne za ponavljanje sorte.

Kamelija se najlakše razmnožava reznicama iz poluzrelog drva u ljetnim mjesecima. Sorte se gotovo uvijek moraju razmnožavati vegetativno, jer sjeme daje biljke različite od roditelja.

O biljci Japanska kamelija

Poznata i kao: japanska kamelija, japanska ruža, zimska ruža

  • Vrsta biljke: grm, malo stablo
  • Životni vijek: Višegodišnja, zimzelena biljka koja može živjeti i nekoliko desetljeća.
  • Rasprostranjenost: Izvorno raste u Japanu, Koreji, Tajvanu i južnoj Kini.
  • Visina odrasle biljke: 2 do 6 m u kultivaranju, u prirodi do 15 m
  • Vrijeme cvjetanja: Kasna zima do proljeća (siječanj do travanj)

Ljubimci · Ljudi

Ljubimci: Sigurna · Ljudi: Blago otrovna. Prema ASPCA-i, lišće i cvijet nisu toksični za pse, mačke i konje. Sjemenke sadrže saponine koji mogu izazvati mučninu, povraćanje ili proljev, pa ih treba držati dalje od djece.

Česti problemi

  • Žućenje lišća: Često zbog vapnenaste vode ili tla s previsokim pH, što onemogućuje usvajanje željeza.
  • Opadanje pupova: Pupovi otpadaju prije cvatnje zbog naglih promjena temperature, suhoće ili prejakog sunca.
  • Gljivična pjegavost lišća: Smeđe ili sive pjege na lišću, najčešće pri vlažnom i zagušenom rastu.
  • Štitaste uši: Sisaju sok s grana i lišća, ostavljajući ljepljivu mednu rosu.
  • Gljiva Ciboria camelliae: Uzrokuje pad cvjetova i sušenje cvjetnih pupova, a napadnuti cvjetovi postaju smeđi i tvrdi.

Upotreba

Najčešće se koristi kao ukrasna biljka u vrtovima, parkovima i kao lončanica. Cijenjena je u japanskoj i kineskoj tradiciji, gdje se koristi u vrtnoj arhitekturi, a iz sjemena se dobiva i kamelijino ulje za kozmetiku.

Je li jestiva?

Sjemenke se mogu koristiti za dobivanje jestivog ulja, ali sirove su neugodne i blago toksične. Cvjetovi i lišće nisu namijenjeni za jelo.

Povijest i legende

U Japanu je kamelija dugo bila povezana sa šintoističkim hramovima i plemićkim vrtovima. Legenda kaže da je cvijet simbol iskrenosti i trajnosti, a u europske vrtove stigla je u 18. stoljeću i ondje postala vrlo popularna.

Zanimljivost

Japanski uzgajivači stoljećima su stvarali stotine sorti kamelije, a neke su stare i više stotina godina. Zbog toga se u vrtlarstvu i danas razlikuju tisuće kultivara, od jednostavnih do potpuno udvostručenih cvjetova.

Česta pitanja

Koliko često zalijevati Japanska kamelija?

jednom u 6 dana. Camellia japonica (japanska kamelija) voli stalno vlažnu, ali nikad mokru zemlju. Najbolje uspijeva u kiselom, dobro drenirajućem supstratu (pH oko 5,5 do 6,5). Tijekom cvatnje i rasta u proljeće i ranu jesen zalijevajte redovito, a zimi smanjite količinu vode jer biljka sporije upija vlagu. Koristite mekanu, po mogućnosti kišnicu ili vodu sobne temperature, jer je tvrda voda s vremenom podiže pH i uzrokuje žućenje listova. Gurnite prst 2 do 3 cm u zemlju. Ako je površina suha i prst izlazi suh, vrijeme je za zalijevanje. Ako je zemlja i dalje vlažna, pričekajte još dan ili dva. Teška saksija s mokrom zemljom znači da zalijevanje nije potrebno. Kod kamelije pazite i na pupoljke: ako su suhi i smežurani, biljka je trebala vode.

Koliko svjetla treba Japanska kamelija?

Polusjena (3 do 5 sati blage jutarnje ili popodnevne sunčeve svjetlosti, uz dodatnu raspršenu svjetlost tijekom dana). Camellia japonica najbolje raste u polusjeni: dovoljno svjetla za obilan cvat, ali bez žarkog podnevnog sunca koje spaljuje lišće. Jutarnje sunce je posebno blago i poželjno. U previše hlada biljka slabo cvjeta, a u punom ljetnom suncu listovi postaju svijetli i ožegnuti. Zimi može podnijeti više svjetla, ali samo ako je zaštićena od hladnih vjetrova.

Koju temperaturu voli Japanska kamelija?

5–18 °C. Japanska kamelija (Camellia japonica) voli hladne, ali ne ledene zime i umjerene ljetne temperature. Najbolje uspijeva u polusjeni na zaštićenom mjestu, daleko od jakog podnevnog sunca i suhog vjetra. Pupovi za cvjetanje su najosjetljiviji dio biljke, pa im temperatura treba biti stabilna.

Je li Japanska kamelija otrovna za mačke i pse?

Sigurna je za mačke i pse. Prema ASPCA-i, lišće i cvijet nisu toksični za pse, mačke i konje. Sjemenke sadrže saponine koji mogu izazvati mučninu, povraćanje ili proljev, pa ih treba držati dalje od djece.

Koji su najčešći problemi s Japanska kamelija?

Žućenje lišća: Često zbog vapnenaste vode ili tla s previsokim pH, što onemogućuje usvajanje željeza. Opadanje pupova: Pupovi otpadaju prije cvatnje zbog naglih promjena temperature, suhoće ili prejakog sunca. Gljivična pjegavost lišća: Smeđe ili sive pjege na lišću, najčešće pri vlažnom i zagušenom rastu. Štitaste uši: Sisaju sok s grana i lišća, ostavljajući ljepljivu mednu rosu. Gljiva Ciboria camelliae: Uzrokuje pad cvjetova i sušenje cvjetnih pupova, a napadnuti cvjetovi postaju smeđi i tvrdi.

Kada presaditi Japanska kamelija?

Svake 2-3 godine, ili kad korijen počne izlaziti kroz drenažne rupe. Camellia japonica ima plitak, osjetljiv korijen koji ne voli dubinu ni vlažno tlo. Biljku presađujte pažljivo i uvijek u posudu s rupama za odvodnju.

Kako razmnožiti Japanska kamelija?

Reznice iz poluzrelog drva (zeleno-smeđe reznice), Kalemljenje, Sjetva sjemena. Odaberite zdrav izbojak s tekuće godine koji je djelomično odrvenio, dugačak oko 8 do 10 cm. Odrežite ga oštrim, čistim nožem ispod lista i uklonite listove s donjih dvije trećine reznice. Umočite donji kraj u hormon za ukorjenjivanje i stavite u mješavinu treseta i perlita ili kokosovih vlakana. Držite reznicu u vlažnoj, ali ne mokroj podlozi, na sjeni, pri temperaturi od oko 18 do 22 °C, pod prozirnom folijom ili u zatvorenom mini-stakleniku. Ukorjenjivanje obično traje 2 do 4 mjeseca. Kad osjetite otpor pri laganom povlačenju, biljka je razvila korijen i može se presaditi.

Kako je napisan ovaj vodič

Verdiss piše svaki vodič uz pomoć umjetne inteligencije na temelju botaničkih izvora i provjerava vrstu na iNaturalistu i Plants of the World Online (Kew). Čitatelji mogu ocijeniti svaki vodič u aplikaciji.

Izvori

Informacije u Verdissu služe kao opće smjernice. Nikad ne jedi biljku i ne koristi je kao lijek samo na temelju aplikacije: posavjetuj se sa stručnjakom.

Više biljaka